Kako Izabrati Vreću Za Spavanje

Kako izabrati vreću za spavanje? Najkraći odgovor - Teško :)

Trebate prije svega znati šta hoćete. Zašto uzimate vreću za spavanje. Za ljeto ili zimu. Ako je za zimu jeli za spavanje u domu ili spavanje u šatoru ... itd itd.

Obzirom na punjenje vreće za spavanje mogu biti sintetičke i pernate. Poliamid je najčešći pokrivni (vanjski) materijal koji dobro štiti punjenje od vanjskih utjecaja. Unutrašnji materijali su kombinacija od 100% sintetike i 100% pamuka. Ako želimo vrlo laganu vreću, biramo sintetiku za unutrašnji materijal. Ako je važniji komfor onda biramo pamuk.
 
Pernate vreće
Pernate vreće za spavanje namijenjene su nižim temperaturama. Dakle kad nam je bitna težina i volumen. Najadekvatnije su za spavanje pod vrlo niskim temperaturama i malo vlage (visokogorje...). Ovaj tip vreća na vlazi i mokrom otkazuje. Obavezno se mora obratiti pažnja na količinu i kvalitet perja. Kvalitet se izražava odnosom između paperja i perja: 70/30 - 70% paperja, 30% perja.

Sintetičke vreće
Sintetička punjenja su uglavnom izrađena od šupljih poliesterskih vlakana. Svako poliestersko vlakno je šuplje (recimo FIBRE H4 ima u jednom vlaknu 4 uzdužne pregrade/komore, TERMOLITE 7 uzdužnih pregrada). Stoga pored odlične izolacije osigurava i otpornost na vlagu. Vlažna sintetička vreća znatno bolje izoluje od vlažne pernate.

Šta znače oznake temperatura na vreći?
"Ekstremna" temperatura je ona najniža temperatura pri kojoj neće doći do pothlađivanja. Podrazumijeva se da se na takvoj temperaturi nećete baš naspavati. "Prvom komfornom" nazivamo temperaturu na kojoj će ugodno spavati oni, koji nisu toliko osjetljivi na zimu. "Druga komforna" je temperatura važna za one koji se užasavaju zime. "Maksimalna" je temperatura ona iznad koje će u vreći za spavanje biti prevruće. VAŽNA NAPOMENA: OVO SE ODNOSI NA TEMPERATURE U ŠATORU, KADA SPAVAMO NA ODGOVARAJUČEM IZOLACIJSKOM PODMETAČU, OBUČENI U TOPLI DUGI SPORTSKI VEŠ.


Različiti proizvođači različito navode temperature.
Primjeri:

-27/-16/-10/+22 = ekstremna/prva komforna/druga komforna/maksimalna

-10/-3/+2 = ekstremna/komforna/komforna

+10/+25 = ekstremna/maksimalna

+10 = ekstremna

Primjetit ćete da uvijek mora biti navedena barem EKSTREMNA temperatura.

Zašto je izbor vreće tako bitan i na šta još obratiti pažnju ?
Tvoja vreća za spavanje je tvoj krevet. Kada budeš na kampovanju, daleko od svog doma, shvatit ćeš da je vrijeme potrošeno na izbor vreće uvijek dobro potrošeno vrijeme. Glavni faktor za razmatranje je period noći na kampiranju jer vreća vam je tada glavna zaštita od hladnoće.

1. Izaberite svoju vreću za spavanje prema temperaturnim oznakama odnosno prema temperaturama za koje je vreća namjenjena. Vreću birate na osnovu vanjske temperature. Dakle prosječan čovjek mora udobno izdržati vanjsku temperaturu spavajući u vreći. Oznaka na vreći je samo orjentaciona uputa.

2. Najlon je najkorišteniji pokrivni materijal kod vreća jer je lagan i otporan na habanje. Pamuk kao vanjski materijal kod vreće je dobar ako težina nije problem i ako vam ne treba vreća za spavanje koja je vodootporna.

3. Odlučiti o obliku vreće za spavanje. Mumija i kupaste su najtoplije, pružajući zaštitu Vrijeme na svoju glavu. Takođe kada su upakovane zauzimaju najmanje prostora. Pravokutne vreće za spavanje su dobar izbor za obiteljski kamp šatora. One mogu biti korištene i kao deke - prekrivači i kao podloge za sjedenje.

4. Obratite pažnju na kvalitet zatvarača. Rajfešlus bi morao biti reverzibilan i jače držati zub zatvarača. Izolacija mora biti postavljena na svoje mjesto, tako da ne dolazi do rasipanja.

5. Procijenite svoje mogućnosti kada su cijene u pitanju. Koliko ste spremni potrošiti ujedno određuje i vrstu izolacije koju će imati vaša vreća za spavanje. Toplija i laganija izolacija povećava troškove vaše vreće, ali povećava i uživanje u kampovanju.

Za one koji traže vreću za spavanje u planinarskom domu vreće trebaju biti negdje između:
-7/5/10 i -10/-3/+2 


The North Face Tundra


--------------------------------------------
» Planinarska Tura – Mountain Tour «
Web: http://www.mountaintour.ba/en.html
Email: planinarska.tura@gmail.com
https://www.facebook.com/planinarska.tura

My Climbs

Mnogi od vas su željeli da sačuvaju arhivirane zapise, podatke i fotografije sa svojih planinarskih uspona. Jedna od interesantnijih i bolje koncipiranih koje sam imao priliku vidjeti je 

My Climbs:     www.myclimbs.com 

Iskreno preporučujem da probate ovu web aplikaciju.

--------------------------------------------
» Planinarska Tura – Mountain Tour «
Web: http://www.mountaintour.ba/en.html
Email: planinarska.tura@gmail.com
https://www.facebook.com/planinarska.tura


WFF projekat i u Bosni i Hercegovini


Autor teksta: Anela Karačić  menadžer projekta  ( Anela-E70YL )

„WFF je međunarodni radioamaterski program ekološko-odgojnog karaktera i djelovanja u cilju zaštite i očuvanja prirode kojim se želi svjetskoj zajednici ukazati na probleme zaštićenih područja kako bi im se pružila praktična i održiva pomoć, podstaknuo osjećaj ponosa stanovnika zemlje za svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu, kroz posjete nacionalnim parkovima i prirodnim rezervatima te uspostavljanjem radioveza s posjetiteljima."
(Preuzeto sa http://www.wff44.com)

U Bosni i Hercegovini je ovaj projekat zaživio polovinom 2010. godine i to zahvaljujući marljivom radu tek nekolicine entuzijasta radioamatera. Prva ideja je potekla od kolege iz Rusije Valerya - RW3GW, koji nam se obratio putem e-maila pozivajući nas da se priključimo tom pokretu.  Shvativši značaj WFF-a prstupila sam sačinjavanju liste zaštićenih područja, na kojoj se u prvom momentu našlo pet destinacija:

E7FF-001  - Nacionalni park Sutjeska, 
E7FF-002  - Nacionalni park Kozara, 
E7FF-003  - Nacionalni park Una, 
E7FF-004  - Park prirode Blidinje i 
E7FF-005  - Park prirode Hutovo Blato. 

Nakon prikupljanja dostupnih i relevantnih podataka na listu je dodato još 25 zaštićenoih područja i to: 

E7FF-006 -  Rezervat prirodnih predjela Trebević, 
E7FF-007 -  Rezervat prirodnih predjela Bistričak, 
E7FF-008 -  Rezervat prirodnih predjela Cicelj planina, 
E7FF-009 -  Rezervat prirodnih predjela Tisovac, 
E7FF-010 -  Rezervat prirodnih predjela Krušćica, 
E7FF-011 -  Rezervat prirodnih predjela Bašajkovac, 
E7FF-012 -  Rezervat prirodnih predjela Vrelo Bune, 
E7FF-013 -  Rezervat prirodnih predjela Klisura rijeke Janj, 
E7FF-014 -  Rezervat prirodnih predjela Klisura rijeke Miljacke, 
E7FF-015 -  Rezervat prirodnih predjela Jahorina, 
E7FF-016 -  Specijalni rezervat (ornitološki) Jezero Bardača, 
E7FF-017 -  Specijalni rezervat (botanički) Mediteranetum, 
E7FF-018 -  Specijalni rezervat (botanički) Tresetište nad maljavom brezom kod Han Krama, 
E7FF-019 -  Specijalni rezervat (botanički) Tresetno područje na Zvijezdi planini, 
E7FF-020 -  Upravljani prirodni rezervat Masna Luka, 
E7FF-021 -  Upravljani prirodni rezervat Bukov do, 
E7FF-022 -  Upravljani prirodni rezervat Omar, 
E7FF-023 -  Strogi prirodni rezervat Žuća- Ribnica, 
E7FF-024 -  Strogi prirodni rezervat Janj, 
E7FF-025 -  Strogi prirodni rezervat Prašuma Plješevica, 
E7FF-026 -  Strogi prirodni rezervat Lom, 
E7FF-027 -  Zaštićeni pejzaž Bijambare, 
E7FF-028 -  Vrelo Bosne,
E7FF-029 -  Skakavac (kod Sarajeva) i 
E7FF-030 -  Tajan.

Da bi ovaj, potpuno volonterski i neprofitni, projekat bio predstavljen na što bolji način odlučeno je da se napravi odgovarajuća web stranica http://e7wff.co.cc za čije pokretanje zahvalnost dugujemo Mahiru Smajiću. Kako bi privukli još veću pažnju radioamatera iz BiH i regiona pripremljena su pravila i diplome za aktivatore i lovce na WFF reference. Za fotografije koje su se našle na diplomama ovog projekta zahvalnost dugujemo Salihi – Lili Karačić.  U međuvremenu se tim nešto povećao, jer se istom priključio Robert Babec koji se prihvatio uloge QSL menadžera, te kolege Josip Slišković, Mario Barbarić i Slobodan Ševo. Za što perfektniji izgled diploma postarao se Miroslav Šatara.

Kao menadžer projekta definisala sam plan daljnjih aktivnosti, a to je da se što kvalitetnije popuni pomenuti web site sa podacima o navedenim lokacijama, te da se pristupi definisanju novih zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini. Obzirom da je poprilično teško doći do validnih podataka sve dobronamjerne ideje, prijedlozi, kao i validni podaci su dobro došli!


--------------------------------------------
» Planinarska Tura – Mountain Tour «

Loša priča sa lijepim početkom i koliko toliko srećnim krajem

Autor: Ivan Kalezić  (objavljeno uz dopuštenje autora)

Foto album: Akcija spašavanja Vojnik 28-Jun-2011

Mnogi me pitaju zašto se bavim alpinizmom. Odgovor na to za mene je vrlo jednostavan. Nemam pojma. Možda zato što od čovjeka traži da konstantno održava balans između dobrog i lošeg. Drži ga na zemlji i ne da mu da se izgubi i ostane na jednoj strani ne poznajući onu drugu. Kao i svaka priča koja se dobro završi, u pozadini krije malu dozu nečega lošeg na koje malo ko obraća pažnju, a skoro niko ne izvuče pouku. Ali kad se završi loše, svi pokušavaju da nađu mrvicu dobrog, iako je pouka uvijek ista. Ne bavite se više ovim. I slijedi opet ono pitanje. Zašto kad svako zna pouku na početku priče.

Kad razmislim, loše stvari je vrlo lako nabrojati. Dugotrajni pristupi sa teškim rancem, paklena ljetnja vrućina, promrzli prsti, cvokotanje zubima na polici, neprospavane noći od hladnoće, bol od pretjesnih penjačica, izbjegavanje kamenih i ledenih blokova koji se stalno obrušavaju na vas, teške povrede i pogibije kolega koje poznaješ... Spisak bez kraja. A lijepe? E to je malo teže. Uživanje u mučenju dok penješ, sreća kad popneš smjer, trema od nepoznatog, sam boravak u prirodi. To je sve što mi je palo na pamet.


E sad slijedi loša priča sa lijepim početkom i koliko toliko srećnim krajem.

Sandstone Wonderland

Piše: Naim Logić

Prethodni, Labor Day weekend proveo sam u sjevernoj AZ/juznom UT – područje jedinstvene prirodne ljepote: nazvao sam ga “Sandstone Wonderland”.

Od hoodoos raznih oblika I boja…




…do drugih impresivnih tvorevina majke prirode…


…I ljudskih ruku.


A u srži svega je impozantna Rijeka – Kolorado:


Ako vas zanima, malo više slika možete naći ovdje:

Alpski kotrljan - Eryngium alpinum

Alpski kotrljan
Lat. Eryngium alpinum
Eng. Sea holly or Alpine Sea Holly


  Foto: Stjepanović Zoran

Planinski kotrljan, alpski kotrljan, kotrljan sčetinasti, sikavac planinski, sikavica modra, skolobad

Red: Apiales
Porodica: Apiaceae

Opis 
Planinski kotrljan je uspravna, čvrsta, 30 do 70 cm visoka trajnica. Njegovi prizemni listovi su široko jajasti ili trokutasto srcoliki i imaju nepravilan pilasti rub, sa zupcima koji završavaju bodljom. Ploha lista je duga 8 do 15 cm i široka 3 do 13 cm, dok je peteljka lista 2 do 4 puta dulja od nje. Stabljični listovi su prema vrhu stabljike sve dublje urezani, a gornji su modri. Stabljika završava sa 1 do 3 kuglasta ili valjkasta štitca koji sliče glavicama. Oni su dugi do 5 cm i plavkaste do plavoljubičaste su boje. Obavijeni su s više od 25 listova ovoja koji su dugi 3 do 6 cm, duguljasto kopljasti, dvostruko perasto razdijeljeni, bodljasti i duži od cvata. Pojedini glavičasti štitac čine brojni sitni cvjetovi čiji lapovi imaju bodljaste zupce, a latice su uske i često izrubljene. Plod je prekriven gustim ljuskama.

Traži dobru propusnost tla, jer je sam izvorno stasao u kamenjarskom i škrtom podneblju. Potrebno joj je puno sunca, iako može tolerisati i blažu zasjenjenost. Izuzetno je otporan na sušu, na posolicu i na neujednačene temperature.
 
Cvate u julu i augustu, jajolikim cvjetnim glavama okruženim, bogatim, bodljikavim perjastim ovratnikom. 
Na umjerenim stapkama ističu se čelično modri listovi koji završavaju trnovitim zupcem.

Staništa planinskog kotrljana su kameniti pretplaninski travnjaci, najčešće na vapnenačkoj podlozi, uz rub klekovine bora i među kamenjem uz rub ponikava.

Pojavljuje se uglavnom na višim nadmorskim visinama, odnosno u planinskim predjelima. Obzirom da raste u višim i razmjerno nepristupačnim područjima, vrsta zasad nije ugrožena.

--------------------------------------------
» Planinarska Tura – Mountain Tour «
Web: http://www.mountaintour.ba/en.html
Email:  planinarska.tura@gmail.com
https://www.facebook.com/planinarska.tura

Uskolisna perunika - Iris graminea

Uskolisna perunika
Iris graminea (Lat)
Porodica - I r i d a c e a




Kada budete prolazili pored ovog predivnog cvijeta perunike sigurno je da će vam odmah upasti u oči. Uskolisna perunika ima vitku stabljiku, te kratak i tanak podanak. Stabljika je dvobrida i visine izmedu 15 i 35 cm. Listovi su linearni, tanki i dugi kao listovi trava. Široki su 0,5 do 1 cm i nadvisuju stabljiku. Cvjetovi su dvospolni, pravilni 1 do 2 na stabljici. Modroružičaste su boje, s tamnijim žilicama i uzdužnim prugama. Ima vrlo ugodan miris. 

Ova perunika raste u termofilnim listopadnim šumama i šikarama na manje - više blago humusnim, pjeskovitim ili kamenitim staništima, od nizinskog do brdskog pojasa. U flori Bosne i Hercegovine je možete naći u šumama i obroncima obraslim grmljem u gorskim i pretplaninskim područjima. Prijeti joj istrebljenje zbog branja u dekorativne svrhe.

U toplim sunčanim danima na cvijetu možete često da nađete bumbara koji nakon konzumacije nektara perunike ne može odletjeti. Dodirnete ga, a on samo lijeno kruži i bezuspješno maše krilima. Podanak biljke je ljekovit, a kao kod svih perunika i otrovan. Zato ne budite naivni kao bumbar. Uživajte u ljepoti cvijeta i ništa više.




--------------------------------------------
» Planinarska Tura – Mountain Tour «
Web: http://www.mountaintour.ba/en.html
Email:  planinarska.tura@gmail.com
https://www.facebook.com/planinarska.tura

Kamenika - Saxifraga Oppositifolia

Švicarska: Otkriven cvijet na rekordnih 4505 m visine
Kamenika
Saxifraga Oppositifolia (Lat.) 




Botaničar Christian Koerner pronašao je cvijet na visini od 4505 metara u Švicarskoj, u kantonu Valais, što predstavlja europski rekord, objavio je u utorak univerzitet u Baselu.
"To je gotovo čudo, ali na 4505 metara, 40 metara ispod vrha Doma u kantonu Valais, nedavno su otkrivene male površine cvijeta saxifraga oppositifolia (kamenika)", saopšteno je sa univerziteta.

To cvijeće, već poznato sa nižih visina, ljubičaste je boje.

Nikada nije otkriven cvijet na takvoj visini u Europi, kažu znanstvenici. Dosadašnji rekord bio je 55 metara niži.

Botaničari sa univerziteta u Baselu smatraju vjerovatnim da nijedan drugi cvijet nije otkriven na tako hladnom mjestu nigdje u svijetu.

Taj cvijet uspjeva preživjeti u ekstremnim uvjetima. Biljka se svake noći smrzava, ali kad je sunce najjače uspijeva se zagrijati. U tom trenutku temperatura cvijeta može porasti do 18 stupnjeva Celzijevih, čak i ako vanjska temperatura ostane blizu nule, kažu stručnjaci.

Za preživljavanje kameniki treba godišnje 600 sati unutrašnje temperature više od tri stepena.

Znanstvenici smatraju da je kamenika dospjela do te visine zahvaljujući vjetru koji je uspio donijeti sjeme tako visoko. 


--------------------------------------------
» Planinarska Tura – Mountain Tour «
Web: http://www.mountaintour.ba/en.html
Email: planinarska.tura@gmail.com
https://www.facebook.com/planinarska.tura